U neka ne tako davna vremena asocijacija na poštanski sandučić bila je pismo ili razglednica. Vremena su se promijenila… Rukom ispisane misli na komadu papira stavljene u pomno izabranu kuvertu s markicom rijetko tko je dobio posljednjih desetak godina.
Komunikacija se svela na mobitele, chatove i e-mailove, a asocijacija na poštanski sandučić danas izgleda ovako: metalna kutija koja donosi probleme – hrpetine raznih računa. Jedan od njih, koji uporno stiže iz mjeseca u mjesec, račun je za pričuvu.
Što je pričuva i zašto je uopće plaćamo? Jer, struju, plin i vodu mogu nam isključiti, ali ako ne platimo pričuvu, nitko nam neće zaključati ulaz u zgradu i zabraniti ulazak u stan.
Ona je, dakle, novčani fond suvlasnika zgrade iz kojeg se plaća redovno i izvanredno održavanje nekretnine. Riječ je o zakonskoj obvezi i plaća se mjesečno. O tome kolika će biti visina pričuve odlučuju sami suvlasnici, a najniža je cijena 1,53 kune po četvornome metru. Naplatu organizira i prikuplja upravitelj, a raspoređuje se prema potrebama.
Tko plaća struju?
Predstavnik suvlasnika peterokatnice u Španskom, Alen A., tvrdi da je pričuva najvažnija za održavanje zgrade. – Suvlasnici često potpuno pogrešno shvaćaju plaćanje pričuve. Važno je naglasiti da se iz tog fonda svaki mjesec plaćaju struja, čišćenje zgrade, održavanje, redovni servisi lifta i instalacija… Samo u našoj zgradi, koja ima 54 stana, na te redovne troškove odlazi 7000 kuna.
I to ako nema niti jednog kvara – kaže Alen. A. U zgradi u kojoj je on predstavnik pričuva po četvornome metru iznosi 2,70 kuna. Iako je riječ o zgradi koja je stara samo četiri godine, suvlasnici su odlučili da ne žele minimalnu pričuvu. – Uvijek ima onih koji žele sve svesti na minimum, ali uzmimo za primjer situaciju koja će biti realna za deset godina. Moguće je da će krov prokišnjavati, garanciju više nećemo imati i što onda – pita predstavnik suvlasnika iz Španskog.
Izbjegavanje minusa
Najvećim problemom smatra neplatiše koji bitno narušavaju stanje na računu zgrade. To dovodi do problema i neslaganja među susjedima, ali i do minusa na računu. Čest je problem i određivanje prioriteta, što je na svojoj koži osjetila obitelj iz Dubrave. – Supruga i ja živimo u potkrovlju zgrade i mjesecima nam je prokišnjavalo krovište. Lavor nam je stajao nasred kauča, a kada bi padale obilnije kiše, nismo mogli izlaziti iz stana.
Suvlasnici ne shvaćaju da je njihova obveza brinuti o zajedničkim prostorima
Problem je bio u tome što je većina suvlasnika smatrala da krovište nije prioritet. Nakon nekoliko mučnih mjeseci ipak je došlo do odluke da se krovište sanira – kaže Josip B. iz Dubrave. Zakonski propisi kažu sljedeće: osim samog stana, suvlasnici su se dužni brinuti za zajedničke prostore koji su u vlasništvu svih suvlasnika. Odluka o tome što je prioritet i što će se ili kada popravljati u zajedničkim prostorima donosi se natpolovičnom većinom suvlasnika.
Upravitelj s najviše prostora u Zagrebu je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG). Upravljaju s ukupno 172.567 prostora (stambenih, garažnih i poslovnih), odnosno 10.696 ulaza čija je ukupna površina čak 9,672.841,20 kvadrata i obuhvaćaju čak 80 posto ukupnog stambenog fonda.
Budućnost je važna
– Definirano je da zajednička pričuva predstavlja temeljni prihod stambene zgrade za potrebe održavanja njezinih zajedničkih dijelova i ona predstavlja zakonsku obvezu (su)vlasnika. Visina pričuve ovisi o potrebama zgrade, odnosno o tome što je planirano godišnjim ili višegodišnjim programom upravljanja.
Često surađujemo s policijom jer neki vlasnici ne žele otvoriti vrata stana
Kako je riječ o zajedničkim sredstvima, suvlasnici sami odlučuju o tome koje će ona visine biti i kako će se koristiti. Takve odluke donose temeljem natpolovične suglasnosti, gledano prema visini suvlasničkog udjela (kvadraturi), a ne prema broju osoba – objašnjavaju u GSKG-u. Dodaju kako se suvlasnici novijih zgrada uglavnom odlučuju za nižu pričuvu jer računaju da neke veće intervencije neće biti potrebne.
– Unatoč tome, savjetujemo da se od samog useljenja u novije zgrade krene s prikupljanjem novca kroz pričuvu jer to pruža mogućnost akumuliranja sredstava za radove u budućnosti – smatraju u GSKG-u.
Neplatišama ovrhe
Iako se na razini svih zgrada kojima upravlja GSKG mjesečno prikupi više od 27 milijuna kuna, postoje i oni koji nisu toliko redovni na šalteru banke ili internet bankarstvu. – Riječ je o sredstvima suvlasnika koja po njihovim uplatama, temeljem dostavljenih računa, sjedaju na račun zgrade otvoren upravo za tu svrhu.
To znači da upravitelj nema mogućnosti raspolagati tim sredstvima bez njihove natpolovične odluke, odnosno isključivo je u ulozi nalogoprimca – naglašavaju u GSKG-u. Prema trenutačnim podacima, pričuvu redovito ne plaća oko 19 posto vlasnika stanova, ali uspješnost naplate kreće se oko 90 do 95 posto.
– U 2013. godini poslali smo 33.145 opomena pred ovrhu. Sveukupni dug je 120,097.408,91 kunu – objašnjavaju. Lani je bilo 15.908 ovršnih prijedloga (za 2010. i 2011.), a ove godine nisu imali akciju utuženja, osim oko 300 pojedinačnih ovrha koje su već poslane.
