Odabir prikladne posteljine vrlo je važan, jer je ona u direktnom kontaktu s kožom tijela i lica. – Materijal koji se koristi za plahte i jastučnice je u pravilu 100% grebenani pamuk. Mješavina poliestera i pamuka koristi se u mnogo manjoj mjeri nego pamuk, iako je prednost mješavine njezina otpornost na skupljanje i izdržljiva je tijekom uporabe. Ostale tekstilne tkanine, poput svile, čine manji postotak na tržištu – objašnjava profesor Željko Penava i dodaje kako se u posteljinu ubrajaju i deke, koperdeke, presvlake za madrace, jorgani, popluni, navlake za poplune i jorgane i prekrivači, a odabir je stvar osobnih preferencija korisnika.
– Što se tiče pokrivača, pazite samo na štepanje. Popluni s vatom ili vunom opšivaju se (štepaju u manjim kvadratićima ili u različitim figurama), ali uvijek tako da su šavovi blizu jedan drugome da se vata, odnosno punjenje ne bi skupilo u grude. Kod popluna s paperjem ili perjem kvadrati su veći jer tu nema opasnosti od skupljanja unutarnjeg materijala – savjetuje profesor Penava. Koji je materijal najbolje odabrati za posteljinu upitali smo stručnjake u tvrtki Čateks, a oni su u odgovoru jednoglasni.
– Za posteljinu u Čateksu koristimo isključivo pamučne tkanine: popelin, glat pamuk, krep, saten i flanel, a neki proizvođači koriste i tkanine kao što su lan, mikrovlakna, frotir itd. Mi preferiramo samo pamučne tkanine zbog toga jer je pamuk prirodna sirovina i najugodnija ljudskoj koži. Prednost pamuka je što je ugodan za kožu i diše pa se ne znojimo, a mana je što se kod upotrebe gužva. Poliester je sasvim suprotan, on ne diše, kod upotrebe se korisnik oznoji, ali se ne gužva toliko, posteljina izgleda sjajnije, blještavije.
Zbog svega navedenog savjetujemo kupovinu posteljine isključivo od prirodnih tkanina, najbolje pamuka – objašnjavaju i dodaju kako je važna komponenta i održavanje. – Iz higijenskih razloga bolje je posteljinu prati na 90 Celzijevih stupnjeva, no danas su dostupni deterdženti koji zadovoljavajuće efekte postižu i na puno nižim temperaturama. Bez oštećenja tkanine pamuk se može prati na mnogo višim temperaturama (ako je bojan kvalitetnim bojama) nego poliester ili slične tkanine – objašnjavaju.
Što se tiče skupljanja, različiti sirovinski sastavi tkanina različito se skupljaju, a najviše se skupljaju upravo 100% pamučne tkanine. To se rješava procesom sanforiziracije, čime se skupljanje svede u okvire od 2% u dužinu i širinu. To znači da se nakon pranja ne skuplja više nego što je deklarirano na etiketi održavanja. Cijene pamučnih tkanina koje se koriste za posteljinu, primjerice u Čateksu, u maloprodaji se kreću od 24 kn pa do cca. 35 kn.
Foto: Living4Media
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
