Dolaskom jeseni ritam uzgajanja biljaka u vrtu lagano se usporava, tempo koji će sljedećih mjeseci ponajviše diktirati niske temperature i sve kraći sunčani sati. No, da u vrtu još uvijek ima života i predivnog cvjetnog šarenila, vidi se na svakom koraku među gredicama u kojima dozrijeva ljubičasta cvjetača, poriluk, mrkva, brokula i druge jestive biljke na vrhuncu svog ciklusa.
Nakon bogate jesenske berbe urbani vrtlari posvetit će se raščišćavanju balkonskih gredica i pripremanju terena za uzgajanje povrća tijekom jeseni i zime, kao što je zimska salata koja bez problema prezimljava i najhladnije zime. Zaštita od jakog naleta hladnog vjetra i toplinska izolacija od zgrade samo su neke od prednosti uzgoja hrane u sanducima i velikim teglama u gradu. Za urbanog vrtlara pomisao o vlastitom svježem mladom luku i rotkvicama na proljeće lako je ostvariva ideja ako se sada primi vrtlarskih rukavica.
1 Dobar plan je pola posla
Za većinu vrtlara planiranje kalendara sadnje i sijanja biljaka za nadolazeću vrtlarsku sezonu jedna je od važnijih zadaća kojoj su spremni posvetiti dobar dio zimskih mjeseci. Poučeni iskustvom prošle sezone, moguće je vrlo mudro složiti vrtlarski plan kojim će zaobići pogreške u koracima, ali i povrtnice kojima lokacija vrta jednostavno ne odgovara. Balkoni koji su okrenuti na južnu stranu najviše su osunčani te su idealni za sve jestive biljke, dok će pomanjkanje svjetlosti na sjevernoj strani podnijeti povrće kao što su salata i blitva. Kod kreiranja gredice za proljetnu berbu treba se osloniti na biljke koje podnose niske temperature: mrkva, zimska salata, blitva, rikola, luk, češnjak i peršin. Iz presadnica se može uzgajati i zeljasto povrće, od raštike pa do kelja, a ako se sada posade sadnice salate, moguće je uživati u njihovim mladim i sočnim listovima čak i prije Nove godine. Način na koji će gredica biti kreirana, redoslijed i pozicija biljaka na malom prostoru nisu od presudnog utjecaja, jedino je bitno da prilikom skiciranja gredice treba imati u vidu kako će povrće izgledati u punoj veličini.
2 Sadnja sadnica
Prilikom presađivanja treba obratiti pažnju da korijen biljke ostane čitav kako bi se što više smanjio stres biljke. Sadnicu je najbolje držati za stabljku, izbjegavajući listove koji su također osjetljivi. Dubina i širina rupe za sadnicu ovisi o tome koliko je razvijen njezin sustav korijena, no preporuka je ostaviti dovoljno prostora tako da se korijen biljke ne utiskuje u zemlju. Biljka se sadi na dubinu do prvih listova kako bi se razvila što čvršća stabiljka
3 Malčiranje
Jedan od načina kako zaštititi biljke, ali i zemlju od zime jest korištenje malča koji se može sastojati od različitog materijala: sijena, slame ili pokošene trave. Time se mlade biljke štite od mraza, a zemlja obnavlja na organski način.
4 Sadnja lukovica
U balkonskim gredicama između salate mogu se posaditi luk i češnjak koji se tradicionalno sade na jesen ili u proljeće. U našim klimatskim uvjetima lukovice se uzgajaju tako da se sade na pripremljene razrahljene gredice na dubinu od 2 do 3 centimetra.Važno je napomenuti da se uvijek upotrebljavaju zdrave lukovice bez virusa ili drugih oboljenja. Prilikom sadnje lukovica se okrene korijenom nadolje, lagano utisne u zemlju i prekrije zemljom.
