Sibirski limun, gorka naranča, limeta, nektarina, oskoruša, maslina, smokva, jabuka – sve su to voćke koje s puno pažnje uzgaja urbana vrtlarica Tatjana Pavlović na svojem malenom balkonu visoko u oblacima na 12. katu nebodera u Sigetu. Vrtlarsku pustolovinu započela je prije nekoliko godina posadivši različito povrće – rajčice, tikvice, grah, no zbog pozicije balkona cjelodnevnoj izloženosti suncu i vjetru vlasnica balkona s vremenom se orijenitrala na voćke i sukulente s čijim uzgojem ima najviše uspjeha.
– Citrusno voće poput limuna, limete ili naranče, kao i voćke mediterana maslina i smokva naviknute su na puno sunca tako da im ne smeta ljetna žega. Naravno, preko zime je potrebno zaštiti teglu ili je premjestiti u zatvoreno, budući da su agrumi osjetljivi na niske temperature – priča Tatjana dok stoji u svojem vrtnom carstvu s predivnim pogledom na Park mladenaca. Za uzgajanje domaćeg voća na balkonskoj gredici nije potrebno puno prostora, što i dokazuje ovaj minijaturni balkon od 4 kvadratna metra. Ipak, treba pripaziti da ima dovoljno sunčeve svjetlosti i da je u teglama dovoljno prostora za razvoj korijena.
Sklona eksperimenitranju Tatjana je jedan dio voćaka uzgojila iz sjemena poput sibirskog limuna, no veći dio kupljen je u vrtnim centrima, što je za početnike, možda i jednostavnija opcija. Naime, uzgoj agruma u posudi od sjemenke do stadija davanja plodova može potrajati godinama i na kraju nema jamstva da će biljka dati plod. Naravno, važnu ulogu će igrati i nedostatak iskustva vrtlara/ice, pa je važno da mladica bude što snažija i otpornija kako bi preživjela početničke greške. – Odmah po dolasku iz vrtnog centra potrebno je presaditi biljku u novu teglu neznatno veću od one s kojom smo došli doma.
Također tom prilikom provjeravam da li je korijen u dobrom stanju, jer će to na kraju utjecati da li će se voćka primiti – savjetuje Tatjana. Stabla agruma imaju plitki, široki korijenski sustav zbog čega se lako mogu uzgajati u posudama, ali to isto može biti nespretno kada se na jesen i proljeće vrši dohrana zemlje jer se uznemiravanjem površinskog tla može oštetiti korijen. Agrumi donose mnogo plodova, no za stvaranje plodova i cvjetova potrebno je mnogo dušika, pa je proljetna doza komposta neophodna. – Sve voćke dohranjujem humusom, odnosno čajem od humusa, a biljke se dodatno mogu njegovati i folijarno direktnim špricanjem hranjive otopine na list biljke – kaže Tatjana otkrivajući svoje vrtlarske tajne. Humusni čaj za folijarnu primjenu jednostavan je za pripremu.
U 10 litara vode stave se dvije žlice melase i čaša humusa, a nakon 24 sata tekućina je spremna za korištenje bez dodatnog razrjeđivanja. Osim agruma i drugih voćki na balkonu se nekim čudom našlo i mjesta za divne aranžmane sukulenata koje Tatjana uzgaja iz sjemena ili presađivanjem izdanaka. Adenium ili pustinjska ruža, čuvarkuća, lithos ili kameni cvijet samo su jedan dio velike kolekcije koja raste iz godine u godinu. – Sukulenti su odličan izbor za sve koji nemaju vremena baviti se biljkama, a vrlo rado bi ozelenili svoj balkon – poručuje. Sukulenti su otporne biljke koje mogu podnijeti jake vrućine i nedostatak vode jer skladište vodu u svojim zadebljanim listovima.
Strast prema biljkama ta urbana vrtlarica naslijedila je od bake koja joj je prenijela znanje o brizi za biljke, ali i svim drugim živim bićima, neizostavnim stanovnicima svakog bio vrta. Ljudi nisu svjesni koliko su sitna bića koja žive ispod zemlje važna za ekosustav i biljni svijet kao takav. Glistama bi se trebalo dići spomenik, jer bi bez njih tlo bilo bezvrijedno, to su jako važni razlagači organske materije – kaže. Upravo stoga balkon je prilika da se podsjetimo koliko je priroda dio nas i mi dio nje, pa čak i ako nas na tu činjenicu podsjeća samo malena biljka koja raste u šalici za kavu.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijlite!
