Biti podstanar nije lako. Koliko će vlasnik često i nenajavljeno dolaziti? Što ako dođe do nekog manjeg kvara, tko će platiti sanaciju? Hoće li se potpisati ugovor o najmu? Ali, isto tako nije lako biti ni najmodavac. Hoće li podstanari uništiti namještaj čestim i neobuzdanim zabavama? Hoće li na vrijeme plaćati najam i režije? Toliko je pitanja s obje strane, a taj odnos najmodavca i najmoprimca nije dovoljno reguliran da bi za njih postojali jedinstveni odgovori. Ipak, jedno od najbitnijeg pitanja možda je koliko će sve to mjesečno koštati, a na to imamo odgovor. Naime, agencija za nekretnine ZANE izdala je bilten s aktualnostima na tržištu nekretnina, u kojem je jedna od tema “Analiza cijena najma stambenog prostora”.
Nepoštivanje pravila
– Tržište najma stanova u Hrvatskoj još je nedovoljno nerazvijeno i uglavnom u sivoj zoni. Razlog tomu nedovoljna je i netransparentna regulativa koja i najmodavce i najmoprimce nedovoljno štiti i ostavlja prostora za samovolju i nepoštivanje pravila i s jedne strane i s druge strane – ističe se u biltenu te se, kao dodatni razlog nerazvijenosti tržišta najma, navodi i činjenica da Hrvati tradicionalno preferiraju stanovati u vlastitoj nekretnini, pa je razvoj tržišta prodaje stanova bitno nadjačao tržište najma te je danas, prema nekim ocjenama, gotovo 90 posto stambenog fonda u vlasništvu pojedinaca.
– Velika disperzija vlasništva nad stambenim fondom onemogućila je stvaranje kritične mase koja bi imala zajedničke interese u sređivanju tržišta najma stanova i različitim pritiscima na zakonodavca stvorila uvjete za sređivanje tržišta i donošenje naprednijih pozitivnih propisa koji to tržište reguliraju – ističe se. U proteklih nekoliko godina tržište bilježi znatan rast takozvanog dnevnog najma stanova, namijenjenog uglavnom turističkim potrebama, no vrlo često vlasnici takvih stanova zbog nedovoljne popunjenosti stanove iznajmljuju i na dulji rok. Uređivanje tržišta turističkih najmova na taj način pridonosi i uređivanju tržišta najma općenito, jer su i najmoprimci sve informiraniji o pravima koje su im najmodavci obvezni osigurati, ali i obrnuto.
Analiza je pokazala da su cijene najma stanova nakon inicijalnog pada u proteklim godinama sada uglavnom stabilne, dok se najveća potražnja stanova bilježi u gradovima, sveučilišnim i poslovnim središtima, a najviše u Zagrebu i okolici. Poznato je da se tržište posebno aktivira uoči početka akademske godine, kada se uglavnom traže manji stanovi u blizini fakulteta i popratnih sadržaja, poput sportskih i trgovačkih centara, pa je i cijena tih stanova viša u odnosu na slične stanove na perifernim lokacijama gradova.
– U najvećim hrvatskim gradovima, prije svega Zagrebu i Splitu, tražene najamnine po kvadratu većih ekskluzivnijih stanova još su uvijek vrlo visoke, premda ni blizu cijenama od prije pet godina, a unajmljuju ih uglavnom poslovni ljudi, ambasade i konzulati. Potražnja za takvim stanovima relativno je stabilna – navodi se u biltenu. Tako ispada da se za najam zagrebačkih stanova površine veće od 100 kvadrata traži 7 do 14 eura po kvadratu, a splitskih 7 do 12 eura.
Za zadarske se stanove traži maksimalno 6 eura po kvadratu, a za osječke i riječke 5 eura. Proučili smo i kako se kreću cijene najtraženijih stanova, čija je površina od 40 do 60 kvadrata. Valja spomenuti kako analiza nije obuhvatila Dubrovnik, pa ispada da je najveća mjesečna najamnina u Splitu, gdje iznosi 7 – 10 eura po kvadratu. Slijede ga Zagreb i Zadar s identičnim iznosima 5 – 8 eura po kvadratu, dok je najpovoljniji Osijek, gdje se traži 2 -6 eura po kvadratu.
Centar vs. Novi Zagreb
Promatramo li samo Zagreb, iz provedene analize prema traženim cijenama najma proizlazi da su najaktivniji dijelovi grada centar, podsljemenska zona, Trnje i Trešnjevka. U pojedinim dijelovima grada cijene najma proporcionalne su veličini, no tražena najamnina na nekim lokacijama smanjuje se kako je površina stana veća, primjerice na Trešnjevci ili Borongaju, uglavnom zato što su za manjim stanovima postoji veća potražnja te su takvi stanovi skuplji po kvadratu.
Tako prosjek cijena na Trešnjevci iznosi 8 eura, a na Borongaju 9 eura po kvadratu. Pritom se stanovi od 40 do 60 kvadrata na Trešnjevci iznajmljuju za 7 do 8 eura po kvadratu, a na Borongaju za 5 do 8 eura. Stanovi od 80 do 100 kvadrata, pak, na Trešnjevci se iznajmljuju za 6 do 7 eura po kvadratu, a na Borongaju za 5 do 6 eura. Najveće prosječne cijene najma bilježe se u centru, gdje iznose 9 eura po kvadratu. Pritom su stanovi do 40 kvadrata najskuplji te za njih mjesečna najmnina iznosi od 7 do 9 eura po kvadratu, za stanove od 40 do 60 kvadrata 6 do 9 eura, a za stanove od 80 do 100 kvadrata 5 do 10 eura po kvadratu. S druge strane, najniže prosječne cijene bilježe se u Dubravi, gdje iznose 4,5 eura po kvadratu.
Stanovi od 40 do 60 kvadrata u tom se naselju iznamljuju za 4 do 7 eura po kvadratu, a oni površine 80 do 100 kvadrata za 8 do 10 eura. Stanovi veći od 100 kvadrata, pak, iznajmljuju se za 8 do 12 eura po kvadratu. S tim da za te najveće stanove, prema Tablici 1., iznosi dosežu i 14 eura po kvadratu, dok je najniži iznos traženog najma po kvadratu u Novom Zagrebu, gdje se traži 3 eura (za stanove do 40 kvadrata). Analiza je obuhvatila i odnos cijena s prethodnim godinama, koja pokazuje da zagrebačke mjesečne najamnine u odnosu na ranije godine nisu drastično pale.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
